Biljna proizvodnja

Struktura zasijanih površina biljnim usjevima u Bosni i Hercegovini se ne mijenja već dugi niz godina. Najveće sudjelovanje u ukupno zasijanim površinama od 58% imaju žitarice, zatim krmno bilje 26%, povrće oko 15%, i industrijsko bilje svega 1%.

Proizvodnja žitarica predstavlja temelj prehrambene sigurnosti stanovništva, najvažniji je segment poljoprivredne proizvodnje. Žitarice su najviše zastupljene u ukupnoj strukturi ratarske proizvodnje. Od ratarskih kultura najznačajnija je proizvodnja pšenice, kao najvažnije krušno žito, i kukuruz, koji je glavni usjev koji se koristi u prehrani stoke.  

Na drugom mjestu, u smislu obujma proizvodnje je proizvodnja krmnog bilja. U strukturi proizvodnje krme oko 55% ukupne proizvodnje čini zeleni kukuruz (za silažu), zatim mahunarke koje imaju sudjelovanje od 16% i lucerka 15%.

Proizvodnja industrijskog bilja, također, nije zanemariva. U strukturi proizvodnje uljarica, oko 76% proizvodnje čini proizvodnja soje, a oko 24% proizvodnje čini proizvodnja uljane repice. Iako se duhan u BiH uzgaja na veoma malim površinama koje u prosjeku iznose oko 1.700 hektara i sa kojih se proizvede oko 2.300 tona duhana godišnje, te površine imaju veliku važnost u osiguranju prihoda poljoprivrednika u svim područjima uzgajanja.

Proizvodnja povrća predstavlja jednu od najzastupljenijih i ekonomski najisplativijih grana u poljoprivredi. U strukturi ukupno zasijanih površina krumpir i povrće imaju udio u prosjeku od oko 15%, s tim što je odnos zasijanih površina krumpirom i ostalih povrtnih vrsta 49:51% i ide u korist većih površina zasijanih ostalim povrtnim vrstama. Prosječna domaća godišnja proizvodnja krumpira iznosi oko 385 tisuća tona sa niskim prosjekom prinosa od oko 10 tona po hektaru. Prosječna proizvodnja najznačajnijih povrtnih kultura iznosi oko 300 tisuća tona s tim što najveće sudjelovanje u proizvodnji imaju kupus i kelj (23%), zatim rajčica (16%), paprika (15%), crni luk (13%), krastavac (12%), i ostale povrtne vrste (22%).

Proizvodnja voća u BiH se odvija na površinama koje prema raspoloživim podacima iznose oko 101 tisuću ha, na kojima je zasađeno oko 24 milijuna rodnih stabala. Prosječna godišnja proizvodnja voća je oko 264 tisuće tona. Na razinu proizvodnje, prinose voća i stabilnost proizvodnje u velikoj mjeri utječu vremenski uvjeti koji su tokom posljednjih nekoliko godina značajno izmijenjeni, a posebno sve češće pojave kasnih proljetnjih mrazeva i dužih sušnih razdoblja. U voćarskoj proizvodnji najviše su zastupljene šljiva (53,4%), jabuka (24%) i kruška (10%), mada se uzgaja i veliki broj drugih voćnih vrsta. Proizvodnja jagodičastog voća u Bosni i Hercegovini posljednjih godina doživljava snažnu ekspanziju, a naročito proizvodnja maline i jagode. Prosjek proizvodnih površina pod jagodom i malinom iznosi oko 3 tisuće hektara sa kojih se u prosjeku proizvede oko 10.000 tona jagode i oko 20.000 tona maline.

Ukupne površine pod vinogradima, prema procjenama, zauzimaju oko 3.660 hektara na kojima je zasađeno 15,3 milijuna rodnih čokota, sa kojih je ostvarena proizvodnja u prosjeku od oko 2 kg grožđa po rodnom čokotu.