Poljoprivreda, ishrana, šumarstvo i ruralni razvoj u Bosni i Hercegovini 

Poljoprivredni sektor je značajna komponenta u ukupnoj privrednoj strukturi Bosne i Hercegovine, obzirom da u stvaranju BDV ima udio od oko 8% te je rangirana kao četvrta grana privrede. Osim ekonomskog, značaj poljoprivrednog sektora se ogleda i u socijalnim i ekološkim aspektima, te formalnom i neformalnom zapošljavanju stanovništva, posebno u ruralnim područjima. Učešće poljoprivrede u ukupnoj zaposlenosti je relativno visoko i iznosi oko 19% radno sposobnog stanovništva. Uz to, veliki broj BH stanovnika se bavi poljoprivrednom proizvodnjom kao dodatnim zanimanjem u cilju proizvodnje i obezbjeđenja hrane za sopstvenu upotrebu.

Potencijali poljoprivredne u Bosni i Hercegovini su veliki i ogledaju se u povoljnim agroklimatskim uvjetima, gajenju velikog broja različitih poljoprivrednih kultura, kvalitetnom i nekontaminiranom poljoprivrednom zemljištu, proizvodima odlične kvalitete i tradicije, velikom broju autohtonih i izvornih proizvoda, tradiciji proizvodnje, znanju i trudu poljoprivrednih proizvođača. Ipak, poljoprivredni potencijali još uvijek nisu u potpunosti iskorišteni. Najznačajnije mjesto u biljnoj proizvodnji zauzima proizvodnja žitarica, i to kukuruz koji je osnovna kultura koja se koristi u ishrani stoke i pšenica kao najvažnije hljebno žito, zatim proizvodnja krmnog bilja, potom krompira, povrća (krastavac, paradajz, paprika, kupus), voća (šljiva, jabuka, kruška), jagodičastog voća (malina i jagoda), grožđa, te industrijskih usjeva poput uljane repice, soje i duhana. 

Mljekarska proizvodnja je vodeća i najznačajnija stočarska proizvodnja, zatim proizvodnja mesa poput govedine, mesa peradi, svinjskog i ovčijeg mesa,  te jaja, vune i meda.

Uzgoj i proizvodnja konzumne ribe je, također, jedna od značajnih privrednih grana, posebno kada je riječ o uzgoju i proizvodnji pastrmke i šarana.

Značajan resurs Bosne i Hercegovine je i šumsko zemljište. Šumsko bogatstvo prema zvaničnim podacima svrstava BiH u šumovite evropske zemlje (ovisno od izvora podataka, šume čine 55% ili 63% ukupne površine BiH), čije pejzaže karakteriziraju prirodni šumski ekosistemi i posmatrano sa ekonomskog, ekološkog i sociološkog stajališta, daju vrlo snažan pečat privrednom razvoju i standardu građana.

U skladu sa OECD klasifikacijom, ruralna područja čine oko 81% ukupne površine BiH, u kojima, prema procjeni, živi oko 61% ukupnog stanovništva BiH. Karakteristika ruralnih područja u BiH je slaba razvijenost i suočavanje sa velikim brojem problema, od kojih posebno treba istaći slabu infrastrukturu, depopulaciju i nemogućnost zapošljavanja. S druge strane, ova područja posjeduju prirodna bogatstva i bogata kulturna nasljeđa i druge pogodnosti koje se smatraju osnovom ruralnog razvoja. Stoga, revitalizacija, razvoj i diverzifikacija aktivnosti u ruralnim područjima predstavlja neophodan proces koji će dovesti do oživljavanja ruralnih zajednica i održivog razvoja ruralnih područja uz privrednu i ekološku održivost.

BiH politika u sektoru poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja posljednjih godina razvija se u skladu sa ciljevima i potrebama za pripremu i priključenje Evropskoj uniji. Strategija i planovi BiH za članstvo u EU uključuju progresivne korake kako bi se usaglasili i integrirali zakoni, institucije i industrijska praksa sa onima u EU. Poseban izazov predstavlja usvajanje i implementacija propisa EU Acquis Communautaire u oblasti poljoprivrede, ruralnog razvoja, veterinarske, fitosanitarne politike i politike sigurnosti hrane koju čini preko 27.000 propisa različitog stepena obaveznosti. Ovo je prioritetni zadatak i od posebne važnosti za BH poljoprivredu, jer u suštini predstavlja stvaranje mogućnosti za razvoj poljoprivrednog sektora i razvoj seoskih područja, kao i izvoz poljoprivrednih proizvoda na EU tržište ispunjavanjem bezbjednosnih standarda u trgovini hranom. Također, uspostava mehanizma za decentralizirano upravljanje IPA fondovima i stvaranje operativne strukture za korištenje predpristupne pomoći za poljoprivredu i ruralni razvoj (IPA RD), jednako je važan prioritet.

Prema posljednjem Izvještaju o napretku BiH za 2016. godinu realizacija ključnih prioriteta za napredak u kontekstu evropskih integracija i provedbe reformi u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja je još uvijek u ranoj fazi, iako je određeni napredak ostvaren u oblasti sigurnosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike.

Generalno, u predstojećem periodu za poljoprivredno-prehrambeni sektor u Bosni i Hercegovini kao važan prioritet ostaje potreba kreiranja modernih politika i uvođenje instrumenata koji će omogućiti dinamično restrukturiranje i modernizaciju poljoprivrednog sektora, a ujedno i efikasno približavanje EU putem postepenog usklađivanja politika sa principima Zajedničke poljoprivredne politike Evropske unije.