Međunarodna saradnja

Najvažnija tijela sa kojima Bosna i Hercegovina ostvaruje međunarodnu saradnju u oblasti poljoprivrede i ribarstva su kao što slijedi:

UN FAO

Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (poznatija pod engleskim imenom Food and Agriculture Organization, odnosno skraćenicom FAO) je specijalizirana organizacija Ujedinjenih nacija.

Bosna i Hercegovina je članica FAO-a od 8. novembra 1993. godine.

Osnovni zadaci Organizacije za hranu i poljoprivredu su:

• Pružanje pomoći zemljama u razvoju,
• Pružanje informacija o ishrani, prehrambenim proizvodima, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu,
• Savjetovanje vladinih organizacija,
• Organiziranje sastanaka između zemalja s ciljem diskusije o osnovnim problemima ishrane u današnjem svijetu.

Odnos sa UN-om i UN FAO: Bosna i Hercegovina je sukcesijom preuzela u dva osnivačka i statusna akta i to:

A. Ustav Organizacije Ujedinjenih nacija za ishranu i poljoprivredu, potpisan 16.10.1945. godine (glavni direktor FAO), objavljen u „Službenom glasniku BiH“, br. 25/93, a stupio na snagu 12.07.1993. godine; ratificiran 15.12.1993. godine (neograničeno važenje)

B. Anex II – Organizacija UN za hranu i poljoprivredu – Konvencija o privilegijama i imunitetima specijaliziranih agencija, potpisan 29.11.1948. godine (generalni sekretar UN); stupio na snagu 01.09.1993. godine; ratifikacija nije izvršena (neograničeno važenje) .

Više na: www.fao.org

OIV -  Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino

Bosna i Hercegovina je postala članica Međunarodne organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo (eng. International Organization of Vine and Wine, OIV) 11. novembra 2010. godine. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine  je nadležno stručno tijelo državne uprave zaduženo za koordinaciju saradnje s OIV-om i koordinaciju aktivnosti bosanskohercegovačkih stručnjaka iz raznih institucija.

OIV je međudržavna organizacija osnovana 1924. godine u Parizu koja radi na zaštiti porijekla vina, čistoći i autentičnosti vina, na promociji zakonodavstva, ujednačavanju analitičkih metoda, zaštiti potrošača, prikuplja i proučava podatke o korisnom djelovanju vina na ljudski organizam, bavi se analizom proizvodnih troškova po pitanju vinove loze i njenih proizvoda i ispituje mogućnosti njihovog smanjivanja. Broji 46 zemalja članica, koje raspolažu s preko 95% ukupne svjetske vinogradarske proizvodnje i potrošnje.

Više na: www.oiv.int

SWG RRD - Stalna radna grupa za regionalni ruralni razvoj

Stalna radna grupa za regionalni ruralni razvoj (eng. Standing Working Group for Regional Rural Development, SWG RRD) je platforma za umrežavanje i regionalnu saradnju, a osnovana je na Poljoprivrednom forumu održanom u Makedoniji i Srbiji u junu 2005. godine. SWG djeluje prema zaključcima Poljoprivrednog foruma koji je održan u Lajpcigu, a na kojem je usvojena Agenda 2004. Ova radna grupa je osnovana na osnovu zajedničke želje da se ustanovi neformalna organizacija za održivi ruralni razvoj u zemljama Jugoistočne Evrope, a čine je predstavnici vladinih institucija koje su odgovorne za ruralni razvoj zemalja članica. Glavni ciljevi SWG-a su:  identificirati zajedničke potrebe i interese zemalja u području ruralnog razvoja, podrška zajedničkom planiranju prekograničnih projekata ruralnog razvoja kao i podrška različitim institucijama u zadovoljavanju potreba zemalja članica. Svake godine predsjedavanje SWG-om obavlja jedna zemlja članica i traje godinu dana.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine je postalo punopravni član SWG RRD nakon što je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine 17. novembra 2010. godine donijelo Odluku o pristupanju Ministarstva u ovu organizaciju.

Bosna i Hercegovina je aktivnim učešćem u SWG RRD, ojačala i intenzivirala saradnju sa zemljama koje učestvuju u radu grupe u oblasti ruralnog razvoja i aktivno je, kroz identifikaciju zajedničkih potreba i interesa regiona, učestvovala u planiranju prekograničnih projekata ruralnog razvoja, kao i organiziranju podrške za rješavanje problema i zadovoljavanje potreba vezanih za pitanja ruralnog razvoja u Jugoistočnoj Evropi. Pored toga, institucije Bosne i Hercegovine zadužene za ruralni razvoj imaju stalnu podršku kada je riječ o izgradnji i jačanju kapaciteta osoblja.

Više na: www.seerural.org

GFCM - Opća komisija za ribarstvo Mediterana (General Fisheries Commission for the Mediteranean – GFCM, Komisija

Opća komisija za ribarstvo Mediterana (General Fisheries Commission for the Mediterranean – GFCM, Komisija) djeluje u okviru UN Organizacije za hranu i poljoprivredu (United Nation Food and Agriculture Organization – UN FAO).

Osnovana je u skladu sa odredbama člana XIV Ustava FAO, Sporazumom za osnivanje Opće komisije za ribarstvo Mediterana. Sporazum je odobren od strane FAO Konferencije 1949.g i stupio je na snagu 1952.godine.

Komisiju čine 24 zemlje članice, zajedno sa Evropskom unijom. Ciljevi GFCM-a su:  promoviranje razvoja, očuvanje, racionalno upravljanje i najbolje korištenje živih resursa, kao i održivi razvoj akvakulture na Mediteranu, Crnom moru i povezanim vodama. Članstvo je otvoreno kako za mediteranske obalne države i regionalne organizacije, tako i za države članice Ujedinjenih nacija čija plovila vrše ribolov u vodama Mediterana.

Zemlje članice (24): Albanija, Alžir, Bugarska, Hrvatska, Kipar, Egipat, Francuska, Grčka, Izrael, Italija, Liban, Libija, Malta, Monako, Crna Gora, Maroko, Rumunija, Slovenija, Španija, Sirijska Arapska Republika, Tunis, Turska, Japan i Evropska unija.

Zemlje članice u neugovornom odnosu (3): Bosna i Hercegovina, Gruzija i Ukrajina.

Bosna i Hercegovina je postala neugovorna članica GFCM-a na  40. sjednici Komisije koja je održana u maju 2016.

Više na: http://www.fao.org/gfcm/en/