Ishrana i sigurnost hrane

Osnovni društveni cilj svake države je da štiti i poboljšava zdravlje i sigurnost svojih građana. Efikasni državni sistemi kontrole sigurnosti hrane bitni su za sigurnost i zaštitu zdravlja potrošača. Oni su, također, ključni za jednu zemlju u njenom nastojanju da obezbijedi sigurnost i kvalitetu hrane koja ulazi u međunarodnu trgovinu, te osigura da je uvezena hrana u skladu sa zahtjevima sigurnosti potrošača. Novo globalno okruženje za trgovinu hranom postavlja značajne obaveze kako zemljama koje uvoze, tako i zemljama koje izvoze, da ojačaju svoje sisteme kontrole hrane i sprovode strategije kontrole hrane koje su zasnovane na riziku. Svaka zemlja treba efikasne mjere za sigurnost proizvoda, kako hrane tako i neprehrambenih proizvoda koji nisu hrana. Navedenim mjerama pretočenim u zakonske propise i provedbom istih u praksi, zemlje štite živote i zdravlje vlastitih građana - potrošača od nesigurnih proizvoda, smanjuju ekonomske štete, osiguravaju učestvovanje u međunarodnoj trgovini hranom i industrijskim proizvodima, čime doprinose cjelini ekonomskog rasta i razvoja zemlje. Potvrdu provedbe u praksi zemlje dobijaju kroz efikasan sistem službenih kontrola koje se provode radi provjere pridržavanja propisa.

Ovo je posebno važno za zemlje u razvoju obzirom da one žele postići poboljšanje u oblasti sigurnosti hrane, kvalitetu i prehrani, a što u isto vrijeme zahtijeva i visoki nivo političke predanosti. U mnogim zemljama, efikasna kontrola hrane je oslabljena zbog postojanja fragmentiranog zakonodavstva, nejasno određenih nadležnih tijela, višestrukih nadležnosti, nedostatka finansijskih sredstava, uz slabosti u nadzoru, monitoringu i provedbi.

Primarna briga EU je da poboljša zdravlje i dobrobit građana putem boljeg kvaliteta hrane. Kako bi se postigao ovaj cilj, neophodno je, u cijelom lancu hrane, uspostaviti i implementirati djelotvoran sistem kontrole hrane u svim zemljama članicama i zemljama kandidatima. Sistem zahtijeva uspostavu vodećih funkcija i administrativne strukture sa jasno definiranim odgovornostima za pitanja kao što su:

 √ razvoj i implementacija integrirane strategije kontrole hrane;

 √ operativnost programa kontrole hrane;

 √ osiguranje odgovarajućih sredstava i dodjela sredstava;

 √ postavljanje standarda i propisa;

 √ učestvovanje u međunarodnim aktivnostima vezanim za kontrolu hrane;

 √ razvijanje procedura za krizne situacije;

 √ provedbe analize rizika. 

U osnovi, tri ključna elementa imaju centralnu ulogu u politici sigurnosti hrane:

√ Zakonodavstvo, koje donosi pravila i propisuje odgovornosti koje se moraju poštovati;

√ Subjekti u poslovanju hranom koji bi trebali provoditi ove odredbe i

√ Nadležna tijela koja bi trebala vršiti kontrolu implementacije kroz podršku inspektorima na terenu i mreži laboratorija.

Osnovni zakonski okvir u EU dat je Regulativom br. 178/2002 Evropskog parlamenta i Vijeća, kojom se utvrđuju opća načela i zahtjevi Zakona o hrani, osniva Evropska agencija za sigurnost hrane i utvrđuju postupci o pitanjima sigurnosti hrane. On obuhvata sve faze proizvodnje, prerade i distribucije hrane i hrane za životinje (prehrambeni lanac). Uredbom se utvrđuju zajednička načela i odgovornosti, sredstva za pružanje snažne naučne osnove, efikasni organizacijski aranžmani i postupci koji podržavaju donošenje odluka u pitanjima hrane i hrane za životinje. Zakon o hrani Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 50/04) je osnovni propis koji u Bosni i Hercegovini regulira oblast sigurnosti hrane. Predlagač Zakona o hrani je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Većinu odredbi Zakona o hrani u saradnji s nadležnim institucijama entiteta, Brčko distrikta i kantona, implementira Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine. Agencija za sigurnost hrane je samostalna upravna organizacija koja je započela s radom 2006. godine, a osnovana je Odlukom Vijeća ministara u skladu sa Zakonom o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 50/04). Sve detaljne informacije o radu ove agencije mogu se dobiti na web stranici agencije: www.fsa.gov.ba .

Osim toga, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH ima određene nadležnosti u sektoru veterinarstva i zaštite bilja, koje, također, u saradnji s nadležnim institucijama entiteta, Brčko distrikta i kantona, ostvaruje kroz rad svojih upravnih organizacija; Ureda za veterinarstvo BiH (http://www.vet.gov.ba/) i Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja (http://www.uzzb.gov.ba/).  

Izvozni potencijal poljoprivredne i prehrambene industrije u Bosni i Hercegovini 

Poljoprivredna i prehrambena industrija u Bosni i Hercegovini ima izvozni potencijal za voće i povrće, meso i mesne prerađevine, mlijeko i mliječne proizvode, ribu, med, ljekovito i aromatično bilje, šumske plodove, alkoholna i bezalkoholna pića. 

Vanjskotrgovinska komora BiH je uz podršku Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosu BiH, USAID-a i UNDP-a izradila priručnike:

Prerađivačka industrija

Industrija voća i povrća

Proizvođači voća i povrća

Industrija autohtonih mliječnih proizvoda

Proizvođači vina

Ljekovito, aromatično bilje i šumski plodovi 

Cilj ovih priručnika je promocija poljoprivredne i prehrambene industrije tj. promoviranje bosanskohercegovačke industrije hrane u svijetu. 

Promotivni spot možete pogledati ovdje.