Ugovor o uspostavi Energetske zajednice  

Zahtjevi EU i međunarodne obveze BiH u području energetskog sektora sadržane su u najvećoj mjeri u odredbama Ugovora o uspostavi Energetske zajednice (Odluka o ratificiranju Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, "Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori", broj 9/06).

Sudjelovanje na  regionalnom elektroenergetskom tržištu  Bosna i Hercegovina započela je angažmanom u Atinskom procesu o regionalnom energetskom tržištu u jugoistočnoj Europi odnosno potpisivanjem dvaju Memoranduma o razumijevanju o regionalnom tržištu energije u jugoistočnoj Europi i njegovoj integraciji u unutarnje tržište 2002. i 2003. godine.  Nakon višegodišnjih priprema 25. listopada 2005. godine u Atini je potpisan prvi multilateralni i pravno obvezujući međunarodni ugovor na području jugoistočne Europe – Ugovor o uspostavi Energetske zajednice.

Ugovor o upostavi Energetske zajednice je stupio na snagu 1. srpnja 2006. godine. On  omogućava kreiranje najvećeg internog tržišta za električnu energiju i plin na svijetu, u kojem efektivno sudjeluje Europska unija s jedne strane i slijedećih osam  Ugovornih strana: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo*, Makedonija, Moldavija, Srbija i Ukrajina.

Sukladno izraženom interesu, u radu tijela Energetske zajednice sudjeluju: Austrija, Bugarska, Češka, Francuska, Finska, Grčka, Hrvatska, Italija, Kipar, Latvija, Mađarska, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Ovih 19 tzv. zemalja sudionica iz Europske unije izravno sudjeluje u radu tijela Energetske zajednice, a njihove pozicije prilikom glasovanja izražava Europsko povjerenstvo. Status posmatrača u tijelima Energetske zajednice imaju Armenija, Gruzija, Norveška i Turska.

Osnovni ciljevi Energetske zajednice su kreiranje stabilnog i jedinstvenog regulatornog okvira i tržišnog prostora koji osigurava pouzdanu opskrbu energentima i može privući investicije u sektore električne energije i prirodnog plina. Pored toga, to je razvitak alternativnih pravaca opskrbom plinom i poboljšanje stanja u okolišu, uz primjenu energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora.

Zaključivanjem ovog Ugovora, ugovorne strane iz regije se obvezuju da između sebe uspostave zajedničko tržište električne energije i plina koje će funkcionirati po standardima tržišta energije EU sa kojim će se integrirati. To se postiže postepenim preuzimanjem dijelova acquis-a EU, odnosno implementacijom odgovarajućih direktiva i uredbi EU u područjima električne energije, plina, zaštite okoliša, konkurencije, obnovljivih energetskih resursa, energetske učinkovitosti, nafte i statistike.

Jednoglasnom Odlukom Ministarskog vijeća Energetske zajednice od 24. listopada 2013. godine, Ugovor koji je prvobitno zaključen na razdoblje od deset godina, produžen je za dodatnih deset godina.

Za ispunjenje obveza preuzetih potpisivanjem Ugovora o uspostavi Energetske zajednice u ime BiH odgovorno je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH koje, zajedno sa relevantnim entitetskim ministartsvima surađuje s tijelima Energetske zajednice. 

Više informacija o Energetskoj  zajednici možete naći ovdje.