Sarajevo, 22.03.2018. godine – Generalna skupština Ujedinjenih nacija je proglasila 22. mart Svjetskim danom voda. Na ovaj dan se pokušava usmjeriti pažnja na globalno važna pitanja održivog upravljanja vodnim resursima. Ovogodišnjim obilježavanjem Svjetskog dana voda ukazuje na važnost i ulogu prirode u suočavanju sa trenutnim i budućim izazovima vezanim za upravljanje vodnim resursima. Moto obilježavanja Svjetskog dana voda 2018. godine je “Priroda za vodu – Nature for Water”.

Zbog intezivnog rasta populacije, ekonomskog razvoja i promjene načina korištenja voda godišnji porast potražnje za vodom na globalnom nivou iznosi 1% i isti će biti nastavljen u narednim decenijama. Dodatno, klimatske promjene utiču na promjenu u hidrološkom ciklusu kruženja vode na zemlji, a kao rezultat suočavaomo se sa češćim ekstremnim hidrološkim događajima (poplave i suše). Procjena je da se trenutno polovina svjetske populacije suočava sa nedostakom vode u trajanju od minimalno mjesec dana godišnje.

Kvalitet voda na globalnom nivou se i dalje smanjuje, što je posebna karakteristika za ekonomski nerazvijene i srednje razvijene zemlje. Najveći pritisak na vode predstavlja zagađenje nutritijentima i opasnim materijama, a kao direktna posljedica neodgovorajućeg upravljanja otpadnim vodama.  

Iako je 30% zemljišta na globalnom nivou pošumljeno, dvije trećine od ovoga se smatraju degradiranim. Degradacija zemljišta ima negativan uticaj na ciklus kruženja vode na zemlji  iskazan kroz veći stepen isparavanja, povećano površinsko oticanje voda i povećanje erozije, a što rezultira promjenom hidrologije i negativnim uticajima na lokalnom, regionalnom i globalnom nivou.

Suočavanje sa navedenim izazovima je moguće je kroz primjenu konvencionalnih rješenja i fizičku izgradnju infrastrukture, ali i kroz primjenu tzv. „zelene infrastrukture“ (Nature Based Solutions – NBS). U nekim slučajevima primjena NBS nema alternativu kao npr. borba protiv degradacije zemljišta i dezertifikacije. U praksi su najčešće u primjeni kombinovana rješenja u kojima koncept „zelene infrastrukture“ unaprijeđuje vrijednosti fizičke infrastrukture. Ovakva rješenja mogu pomoći u smanjenju zagađenja iz sektora poljoprivrede, urbanih područja, pa čak i iz industrijskih postrojenja u zavisnosti od vrste zagađenja, kao i na smanjenje šteta i gubitaka od poplava i suša. Rješenja bazirana na primjeni „zelene infrastrukture“ podrazumjevaju značajno unaprijeđenje međusektorske saradnje, institucionalni razvoj, unaprijeđenje znanja, izmjenu tradicionalnog načina planiranja i sl.  

BiH spada u red bogatijih zemlja u Europi po količini raspoložive vode za piće. Međutim, količina zagađenja koje dolazi od urbanih i industrijskih otpadnih voda, primjenjene prakse u poljoprivrednoj proizvodnji, prekomjerno zahvatanje podzemnih voda, način korištenja voda, kao i evidentni uticaj klimatskih promjena predstavljaju najveće izazove za očuvanje i unaprijeđenje postojećeg stanja voda u BiH.    

Institucije u BiH aktivno rade na provođenju zakonskih, planskih, institucionalnih i infrastrukturnih mjera s ciljem dostizanja dobrog ekološkog statusa voda u BiH. Aktivnosti se simultano provode u BiH i na regionalnom nivou kroz različite formate saradnje, a s ciljem ispunjavanja postavljenih obaveza, kao što su Ciljevi održivog razvoja do 2030. godine, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i sl.

U dodatku na već postojeće Strategije integralnog upravljanja vodama Savjet ministara BiH je usvojio Strategiju usklađivanja propisa pravnoj stečevini EU u oblasti zaštite životne sredine BiH. U skladu sa postojećim zakonima i Okvirnom direktivom o vodama, Vlada Republike Srpske i Vlada Brčko distrikta BiH su već usvojile odgovarajuće Planove upravljanja vodnim područjima dok je procedura usvajanja ovih dokumenata u Federaciji BiH u završnoj fazi. Osim navedenog, u toku su aktivnosti na implementacji više projekata posvećenih jačanju tehničkih kapaciteta nadležnih institucija, izgradnji infrastrukture i postizanju dugoročne održivosti u sektoru.

Za dalji razvoj u sektoru voda u BiH u narednom periodu je neophodno nastaviti aktivnosti na implementaciji strateških i planskih dokumanata, unaprijeđenju pravnog okvira i postizanju vrlo visokog stepena usaglašenosti sa relevantnim zakonodavstvom EU, obezbjeđenje dodatnih eksternih izvora finansiranja, jačanju međusektorske i regionalne saradnje kao i jačanju saradnje na civilnim društvom.