Izvozno vijeće BiH je održalo 41. sjednicu u prostorima Vanjskotrgovinske komore BiH, dana 21. decembra 2017. godine. Na sastanku su bili članovi /predstavnici državnih i entitetskih ministarstava, kao i Vanjskotrgovinske komore BiH, Uprave za indirektno oporezivanje BiH, Agencije za unaprjeđenje stranih ulaganja BiH (FIPA), Izvozno kreditne agencije BiH (IGA), te predstavnici uspješnih izvoznih kompanija u Bosni i Hercegovini: Promo - Donji Vakuf, Bimal - Brčko, Sportek - Kotor Varoš, GS Tvornica mašina - Travnik, Interkomerc - Mostar, Podrumi Vukoje 1982 –Trebinje, Bosnalijek - Sarajevo.

Raspravljalo se o nizu problemima koji imaju proizvođači /izvoznici radi neprimjene novog Zakona o carinskoj politici BiH (donesenog sredinom 2015. godine), radi značajnog kašnjenja u donošenju provedbenih /podzakonskih akata – prije svega „Odluke o oslobađanju od plaćanja carina oprema koja se uvozi za novu ili proširenje postojeće proizvodnje ili modernizacije postojeće proizvodne tehnologije“, koja  bi osigurala jeftiniji uvoz mašina za proizvodnju, što bi direktno smanjilo troškove proizvodnje, povećalo konkurentnost domaćih proizvoda a time povećalo ukupan izvoz, te je slijedom toga ponovo upućena preporuka nadležnim institucijama za hitnom usvajanju iste.

Također, se raspravljalo o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, u dijelu koji odnosi na  izmjenu roka plaćanja PDV sa desetog u mjesecu na kraj mjeseca, te će ova incijativa opet biti upućena Upravi za indirektno oporezivanje BiH. Nadalje istaknuto je da su značajni problemi s rokovima plaćanja kao i nejasnoće u načinu i proceduri “lokalnog uvoznog carinjenja“, te se traži da se za kompanije koje imaju odobrenje uvoznog lokalnog carinjenja isključi selektivitet, kao i problem s rokovima za izdavanja odobrenja za unutrašnju obradu (privremeni uvoz uz djelimično oslobađanje i privremeni uvoz uz potpuno oslobađanje) jer privredni subjekti (izvoznici /uvoznici) smatraju da trajanje procedura treba smanjiti na „do10 dana umijesto dosadašnjih „do 30 dana“. U ovu grupu problema spadaju i predugi rokovi za izdavanje određenih izvoznih /uvoznih odobrenja, što otežava poslovanje privrednih subjekata, te je generalno neophodno pojednostavljenje procedure za navedene aktivnosti, imajući u vidu propise i praksu zemalja u okruženju i zemalja Europske unije.

Nadalje, diskutovalo se o kriterijima za izbor roba koje se uključuju u Odluku o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba, i predloženo je da se svake godine proširuje asortiman roba (tarifnih brojeva) koje se nalaze na listi, a posebno da se predmetna Odluka donosi sredinom godine (u odnosu na sadašnju praksu Odluka se donosi na kraju decembra) za narednu godinu, radi većih učinaka u proizvodnji, odnosno poslovanju privrednih subjekata imajući u vidu da se u pregovorima o poslovnim ugovorima sa stranim partnerima značajno mjesto imaju i robe koje se nalaze na navedenoj listi/predmetnoj Odluci (što utiče na cijenu proizvodnje i konkurentnost proizvoda). Izraženo je zadovoljstvo da je usvojen i prijedlog/incijativa Izvoznog vijeća BiH oko uključivanja “nelegiranog aluminija”, u predmetnu Odluku za 2018. godinu.

Također, raspravljalo se i o problemima izvoza piva u Republiku Srbiju (problem je bio oko broja bh. uvoznika i jezičkih varijanti na deklaraciji /etiketi piva), te je pozdravljeno popisivanje Prokokola između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije (ministra Mirka Šarovića i ministra Rasima Ljajića) o ukidanju svih necarinski barijera na uvoz piva (i drugih roba) iz Bosne i Herecgovine (u što kraćem vremenu). Razmatran je i problem pada fakturnih uvoznih cijena piva iz Republike Srbije u Bosnu i Hercegovinu u zadnje tri godine u iznosu 54,0%, dok su fakturne uvozne cijene piva iz ostalih zemalja  ostale iste, što se može smatrati nedozvoljnim dampinškim cijenama.

U svezi problema oko izvoza vina iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku istaknuto je da postoje i dalje određeni problemi (iako ti problemi ne postoje s izvozom bh. vina u ostale zemlje članice EU), te je podržana inicijativa oko održavanja bilateralnog sastanka resornih ministara ovih zemalja, kao i podržana inicijativa za rješavanje ovog problema preko institucija Europske komisije. Najavljno je da u slučaju nastavka ovih jednosmjernih aktivnosti od strane Republike Hrvatske potrebno je razmisliti i o uvođenju  recipročnih mjera, imajući u vidu i činjenicu da je pokrivenost uvoza izvozom vina u Republiku Hrvatsku oko 10,0-15,0%. Također, naglašena je obveza ubrzanog usklađivanja i propisa Bosne i Hercegovine u ovoj oblasti s pravnom stečevinom Eurpske unije, u smislu donošenja novog Zakona o vinu, kao i oznaka zemljopisnog podrijetla (GI oznake E-Bacchus, detaljno razrađenu vinogradarsku rejonizaciju u Bosni i Herecegovini).

Diskutovalo se o problemima sektora prerade drveta i proizvodnje namještaja, grana koja konstantno bilježi značajan godišnji rast proizvodnje i izvoza, odnosno značajnim suficitom u vanjskotrgovinskoj razmijeni. Međutim ovaj sektor se već duže vrijeme suočava s značajnim problemom nedostatka raznih sirovina - posebno bukovih trupaca, jer gotovo 35,0% ukupnog izvoza otpada na ogrijevno drvo, trupce i proizvode s niskom obradom. U tom smislu Vanjskotrgovinska komora BiH je dostavila inicijativu Izvoznom vijeću BiH s ciljem rješavanja ovog bitnog problema, na način da Vijeće ministara BiH donese neke dugoročne mjere, eventualno uvođenje određenih taksi na izvoz sirovina (a koje su u skladu sa mjerema dozvoljenim međunarodnim propisima i praksi EU), a koje bi smanjile enorman izvoz sirovina. Također, oko ovog problema postoji i zajednička inicijativa entitetskih ministarstava šumarstva koja su donijela određene privremene mjere /odluke o suspenziji prometa trupaca, te da dogovaraju zajednički prijedlog odluke/mjera prema Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, odnosno Vijeću ministara BiH. Zaključak Izvoznog vijeća BiH da se trebaju podržati ove započete aktivnosti i upoznati nadležne institucije s ovim problemom te donijeti odgovarajuće mjere koje bi osigurale kontinuirano i redovno /prioritetno snabdijevanje domaćih proizvođača drveta posebno proizvođača namješataja, te montažnih kuća, stolarije i proizvoda višeg stepena obrade.

Takeđer, otvoreno je pitanje problema i nejasnoća oko izvoza naoružanja (proizvoda namjenske industrije) u Azerbejdžan, jer postoji značajan interes naših proizvođača, kao i način dobijanja bankarskih garancija za izvoz, te eventualna uloga Izvozno kreditne agencije BiH (IGA) oko garancija izvoza.

U vezi sufinansiranja učešća privrednih subjekata na domaćim i međunarodnim sajmovima /manifestacijama od strane Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ova praksa je ocjenjena je veoma pozitivnim jer omogućava puno većem broju privrednihih subjekata zajedničko učešće na sajmovima. Pokrenuta je i inicijativa prema Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da se iznos sredstava za narednu godinu poveća u dijelu koji se odnosi na sufinansiranje učešća privrednih subjekata na sajmovima u inostranstvu.