Podrijetlo robe

Općenito pravila podrijetla robe možemo podijeliti na:

- povlašteno podrijetlo i

- nepovlašteno podrijetlo,

te slijedom istoga i roba stječe povlašteno ili nepovlašteno podrijetlo.

Povlašteno podrijetlo robe imaju robe iz određenih zemalja, koje im omogućava primjenu povoljnijeg carinskog tretmana, a to znači da su carine niže ili ih nema. Povlašteno podrijetlo robe znači da je roba u skladu s određenim povlaštenim režimom dobivena u nekoj zemlji. Pravila o povlaštenom podrijetlu koja roba mora zadovoljiti da bi stekla povoljniji tretman, utvrđuju se:

1. ugovorima o slobodnoj trgovini, ili

2. općim sustavom povlastica (eng. Generalized System of Preferences - GSP).

1. Ugovorom o slobodnoj trgovini, odnosno njenim Protokolom o podrijetlu robe utvrđeno je da se povlašteno podrijetlo dokazuje predočavanjem dokaza o podrijetlu a to je: uvjerenje o kretanju robe EUR. 1 ili Izjava o podrijetlu.

Uvjerenje o kretanju robe EUR. 1 izdaje carinsko tijelo zemlje izvoznice, u Bosni i Hercegovini to je Uprava za neizravno oporezivanje, dok Izjavu o podrijetlu sačinjava izvoznik.

Protokol o podrijetlu iz Ugovora o slobodnoj trgovini koje ima Bosna i Hercegovina s: Europskom unijom, Europskom udrugom slobodne trgovine (EFTA), Srednjoeuropskim ugovorom o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006) i republikom Turskom, jeste Regionalna konvencija o pan-euro-mediteranskim povlaštenim pravilima o podrijetlu robe, objavljena u „Službenom glasniku BiH – međunarodni ugovori“, broj 15/14 (PEM konvencija).

Tekst PEM konvencije možete pronaći ovdje.

PEM konvencija je izmijenjena i dopunjena Odlukom br. 1/2023 Zajedničkog odbora Regionalne konvencije o pan-euro-mediteranskim povlaštenim pravilima o podrijetlu robe (PEM Zajednički odbor), koja je usvojena na 15. sastanku PEM Zajedničkog odbora održanom 7. prosinca 2023. godine. Odluka br. 1/2023 PEM Zajedničkog odbora o izmjenama i dopunama Regionalne konvencije o pan-euro-mediteranskim povlaštenim pravilima o podrijetlu robe (Revidirana PEM konvencija) je objavljena u „Službenom glasniku BiH - međunarodni ugovori”, broj 8/24. Odluka je stupila na snagu 1. siječnja 2025. godine za sve sporazume o slobodnoj trgovini koji sadrže takozvanu „dinamičku referencu“ na PEM konvenciju i za one PEM ugovorne strane koje su završile svoje interne postupke za primjenu ove odluke.

Tekst Odluke br. 1/2023 PEM Zajedničkog odborаmožete pronaći ovdje.

Dana 12. prosinca 2024. godine održan je 16. sastanak PEM Zajedničkog odbora. Na ovom sastanku usvojene su dvije odluke.

Prva usvojena odluka je Odluka br. 1/2024 PEM Zajedničkog odbora o izmjeni Odluke br. 1/2023 PEM Zajedničkog odbora odnosi se na korištenje uvjerenja o kretanju robe izdanih elektroničkim putem u okviru Revidirane PEM Konvencije, počev od 1. siječnja 2025. godine. Prema ovoj Odluci PEM ugovorne strane mogu se dogovoriti da uspostave sustav koji omogućava da se dokazi o podrijetlu izdaju elektroničkim i/ili podnose elektroničkim putem. Dok se takav sustav ne uspostavi, PEM ugovorne strane će prihvatati elektronički izdana uvjerenja o kretanju robe kada su podnijeta prilikom uvoza, pod uvjetom da ispunjavaju utvrđene uvjete.

Tekst Odluke br. 1/2024 PEM Zajedničkog odborаmožete pronaći ovdje.

Druga usvojena odluka je Odluka br. 2/2024 PEM Zajedničkog odbora o izmjeni Odluke br. 1/2023 PEM Zajedničkog odbora odnosi se na prijelazne aranžmane potrebne kako bi se pojasnio povlašteni tretman koji se odobrava za robu izvezenu iz PEM ugovorne strane prije primjene Revidirane PEM konvencije, tj. prije 1. siječnja 2025. godine i uvezenu u drugu PEM ugovornu stranu nakon 1. siječnja 2025. godine. Shodno ovoj odluci, Prilog I. PEM Konvencije i Revidirana PEM konvencija će se primjenjivati uporedo između PEM ugovornih strana do 31. prosinca 2025. godine, za koje su ispunjeni uvjeti za takvu primjenu.

Tekst Odluke br. 2/2024 PEM Zajedničkog odbora možete pronaći ovdje.

Do 31.12.2025. godine sve PEM ugovorne strane trebale bi završiti svoje interne postupke kako bi se najkasnije od 01.01.2026. godine počela primjenjivati samo Revidirana PEM konvencija.

2. Opći sustav povlastica (eng. Generalized System of Preferences - GSP) najpoznatiji je oblik jednostranih povlaštenih aranžmana kojim razvijene zemlje svijeta odobravaju povlastice zemljama u razvitku i najmanje razvijenim zemljama. Sustav je usvojen na Konferenciji UNCTAD-a 1968. godine s ciljem veće integriranosti zemalja u razvitku u međunarodni trgovinski sustav. Razvijene zemlje kroz Opći sustav povlastica odobravaju bescarinski uvoz iz zemalja u razvitku, i to ponajprije za industrijske proizvode i manji broj poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Pravila o podrijetlu su ključna komponenta svih GSP shema. U cilju kvalificiranja za povlašteni tretman u sklopu GSP sheme, proizvodi koji se izvoze iz zemlje korisnice GSP sheme moraju ispuniti pravila o podrijetlu dotične zemlje davateljice GSP sheme. Pravila o podrijetlu mogu se naći kao Priručnik na internet stranici institucija zemalja davateljica (primjerice: ministarstvo trgovine, carinsko tijelo, gospodarska komora i tako dalje). U okviru GSP-a, podrijetlo se dokazuje predočivanjem uvjerenje o podrijetlu FORM A, koje u Bosni i Hercegovini izdaje Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, Sektor za javne dokumente.

Više informacija o GSP shemi i gore spomenutim priručnicima možete naći na: http://unctad.org/en/Pages/DITC/GSP/Generalized-System-of-Preferences.aspx.

Bosna i Hercegovina koristi povlastice u okviru GSP sheme od strane sljedećih zemalja: Australija, Japan i Novi Zeland.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je službenim putem obavješteno da je zakonsko odobrenje za bescarinski tretman u okviru GSP programa Sjedinjenih Američkih Država isteklo 1. siječnja 2021. godine. Bosna i Hercegovina je korisnica ovog programa, zajedno sa 122 druge države. Kao rezultat toga, roba koja se uvozi u SAD koja je ispunjavala uvjete za bescarinski tretman prema GSP-u do 31.12.2020. godine, od 01.01.2021. godine podliježe redovnoj stopi odnosno MFN carinskoj stopi.

Kongres Sjedinjenih Američkih Država jednostrano donosi sve odluke o tome hoće li ili kada će produžiti GSP Program SAD-a, kako za Bosnu i Hercegovinu tako i za sve države korisnice programa.

Više informacija možete naći na: https://ustr.gov/issue-areas/preference-programs/generalized-system-preferences-gsp/gsp-program-information.

Odlukom Vijeća Euroazijske gospodarske unije od 17. ožujka 2022. godine, Euroazijska gospodarska unija (Republika Armenija, Republika Bjelorusija, Republika Kazahstan, Republika Kirgistan i Ruska Federacija) uklonila je 75 zemalja u razvitku (među njima je i Bosna i Hercegovina) i dvije najmanje razvijene zemlje s popisa zemalja koje imaju pravo na GSP povlastice jer više ne ispunjavaju kriterije za uživanje gospodarske pomoći iz Euroazijske gospodarske unije.

Više informacija o ovoj temi možete naći na:           https://eec.eaeunion.org/en/comission/department/dotp/tariff_preferences.php

Nepovlašteno podrijetlo robe određuje njeno podrijetlo ali joj ne donosi povoljniji carinski tretman. Nepovlašteno se podrijetlo koristi za statističke svrhe, za primjenu količinskih ograničenja, kao i za utvrđivanje je li roba podliježe primjeni mjera trgovinske politike (antidamping i sl.). Kako nepovlaštena pravila podrijetla nisu harmonizirana, svaka zemlja propisuje svoja vlastita pravila za stjecanje nepovlaštenog podrijetla. Nepovlašteno se podrijetlo dokazuje predočivanjem Uvjerenja o podrijetlu, koje u Bosni i Hercegovini izdaje Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, Sektor za javne dokumente.

Odluka o nepovlaštenom podrijetlu robe („Službeni glasnik BiH“, broj 37/19).