Porijeklo robe

Općenito pravila podrijetla robe možemo podijeliti na:

- preferencijalno podrijetlo i

- nepreferencijalno podrijetlo,

te slijedom istog i roba stječe preferencijalno ili nepreferencijalno podrijetlo.

Preferencijalno podrijetlo robe imaju robe iz određenih zemalja, koje im omogućava primjenu povoljnijeg carinskog tretmana. Preferencijalno podrijetlo robe znači da je roba sukladna određenom preferencijalnom režimu dobivena u nekoj državi. Pravila o preferencijalnom podrijetlu, koja roba mora zadovoljiti da bi stekla povoljniji tretman utvrđuju se:

1. ugovorima o slobodnoj trgovini, ili

2. općim sustavom povlastica (eng. Generalized System of Preferences - GSP).

1. Ugovorom o slobodnoj trgovini odnosno njezinim Protokolom o podrijetlu definirano je da se preferencijalno podrijetlo dokazuje predočavanjem potvrde o kretanju robe EUR. 1 ili izjave na računu. Oba dokaza ovjerava carinska administracija, odnosno u Bosni i Hercegovini Uprava za neizravno oporezivanje.

Protokol o podrijetlu iz Ugovora o slobodnoj trgovini koje ima Bosna i Hercegovina sa: Europskom unijom, Europskom udrugom slobodne trgovine (EFTA) i Centralnoeuropskim ugovorom o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006), jeste Regionalna konvencija o pan-euro-mediteranskim preferencijalnim pravilima o podrijetlu robe, objavljena u „Službenom glasniku BiH“ – Međunarodni ugovori broj 15/14.

Konvencija treba zamijeniti postojeće protokole o podrijetlu u svim ugovorima o slobodnoj trgovini između strana ugovornica Konvencije, te predstavlja jedinstveni pravni instrument kojim su utvrđena pravila o podrijetlu.

Cilj Konvencije je primjena pravila o podrijetlu koja omogućuju kumulaciju podrijetla za robe zemalja koje su potpisale Regionalnu konvenciju, odnosno da se kreira jedna velika zona slobodne trgovine utemeljene na pan-europskim pravilima o podrijetlu robe uključujući i dijagonalnu kumulaciju koja će obuhvatiti Europsku uniju, države EFTA-e, države uključene u Barcelonski proces i države i teritorije uključene u proces stabilizacije i pridruživanja Europskoj uniji. Sustav dijagonalne kumulacije podrijetla donosi korist gospodarskim subjektima i državama koje su u nju uključene, budući da omogućuje proizvođaču da u svoj proizvod uključi i materijale iz druge države u sustavu s kojom ima sklopljen ugovor o slobodnoj trgovini te da ga pod povlaštenim uvjetima izveze kao vlastiti proizvod u neku treću državu uključenu u sustav, s kojom također ima sklopljen ugovor o slobodnoj trgovini.

Tekst Konvencije možete pronaći ovdje

U odnosu na Ugovor o slobodnoj trgovini s Republikom Turskom na snazi je Odluka br. 1/2011 Zajedničkog odbora uspostavljenog Ugovorom o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Republike Turske o izmjenama i dopunama Protokola 1 Ugovora o definiciji pojma "proizvodi s podrijetlom" i načinima administrativne suradnje, objavljena u „Službenom glasniku BiH“ – Međunarodni ugovori broj 3/11.

Tekst Odluke možete pronaći ovdje

2. Opći sustav povlastica (eng. Generalized System of Preferences - GSP) najpoznatiji je oblik jednostranih preferencijalnih aranžmana kojim razvijene zemlje svijeta odobravaju povlastice zemljama u razvitku i najmanje razvijenim zemljama. Sustav je usvojen na Konferenciji UNCTAD-a 1968. godine s ciljem veće integriranosti zemalja u razvitku u međunarodni trgovinski sustav. Razvijene zemlje kroz Opći sustav povlastica odobravaju bescarinski uvoz iz zemalja u razvitku, i to ponajprije za industrijske proizvode i manji broj poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Pravila o podrijetlu su ključna komponenta svih GSP šema. U cilju kvalificiranja za preferencijalni tretman u sklopu GSP šeme, proizvodi koji se izvoze iz zemlje korisnice GSP šeme moraju ispuniti pravila o podrijetlu dotične zemlje davatelja GSP šeme. Pravila o podrijetlu mogu se naći kao Priručnik na web stranici gospodarskih komora zemalja davatelja. U okviru GSP-a podrijetlo se dokazuje predočavanjem uvjerenje o podrijetlu FORM A, koje u Bosni i Hercegovini izdaje Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, Sektor za javna dokumenta.

Danas Bosna i Hercegovina koristi povlastice u okviru GSP šeme od strane slijedećih zemalja: Australija, zemlje članice Euroazijskog ekonomskog saveza, Japan, Novi Zeland, Sjedinjene Američke Države.

Više informacija o GSP šemi i gore pomenutim Priručnicima možete naći na: http://unctad.org/en/Pages/DITC/GSP/Generalized-System-of-Preferences.aspx osim za GSP šemu Carinske unije Republike Bjelorusije, Republike Kazahstan i Ruske Federacije za koju više informacija možete pronaći ovdje.

Stupanje na snagu novih pravila i uvjeta u okviru jedinstvenog sistema tarifnih preferencijala Euroazijskog ekonomskog saveza za Bosnu i Hercegovinu.

Nepreferencijalno podrijetlo robe određuje njezino podrijetlo ali joj ne donosi povoljniji carinski tretman. Nepreferencijalno podrijetlo koristi se za statističke svrhe, za primjenu količinskih ograničenja, kao i za utvrđivanje da li roba podliježe primjeni mjera trgovinske politike (antidamping i sl.). Kako nepreferencijalna pravila podrijetla nisu harmonizirana, svaka država propisuje svoja vlastita pravila za stjecanje nepreferencijalnog podrijetla. Nepreferencijalno podrijetlo se dokazuje predočavanjem Uvjerenja o podrijetlu, koje u Bosni i Hercegovini izdaje Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, Sektor za javna dokumenta.

Odluka o nepreferencijalnom podrijetlu robe („Službeni glasnik BiH“, broj 37/19)