Porijeklo robe

Općenito pravila porijekla robe možemo podijeliti na:

- preferencijalno porijeklo i

- nepreferencijalno porijeklo,

te slijedom istog i roba stiče preferencijalno ili nepreferencijalno porijeklo.

Preferencijalno porijeklo robe imaju robe iz određenih zemalja, koje im omogućava primjenu povoljnijeg carinskog tretmana, a to znači da su carine niže ili ih nema. Preferencijalno porijeklo robe znači da je roba u skladu s određenim preferencijalnim režimom dobijena u nekoj zemlji. Pravila o preferencijalnom porijeklu koja roba mora zadovoljiti da bi stekla povoljniji tretman, utvrđuju se:

1. ugovorima o slobodnoj trgovini, ili

2. općim sistemom povlastica (eng. Generalized System of Preferences - GSP).

1. Ugovorom o slobodnoj trgovini, odnosno njenim Protokolom o porijeklu robe definirano je da se preferencijalno porijeklo dokazuje predočavanjem dokaza o porijeklu a to je: uvjerenje o kretanju robe EUR. 1 ili Izjava o porijeklu.

Uvjerenje o kretanju robe EUR. 1 izdaje carinski organ zemlje izvoznice, u Bosni i Hercegovini to je Uprava za indirektno oporezivanje, dok Izjavu o porijeklu sačinjava izvoznik.

Protokol o porijeklu iz Ugovora o slobodnoj trgovini koje ima Bosna i Hercegovina sa: Evropskom unijom, Evropskim udruženjem slobodne trgovine (EFTA), Centralnoevropskim ugovorom o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006) i republikom Turskom, jeste Regionalna konvencija o pan-evro-mediteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu robe, objavljena u „Službenom glasniku BiH – međunarodni ugovori“, broj 15/14 (PEM konvencija).

Tekst PEM konvencije možete pronaći ovdje.

PEM konvencija je izmijenjena i dopunjena Odlukom br. 1/2023 Zajedničkog odbora Regionalne konvencije o pan-evro-mediteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu robe (PEM Zajednički odbor), koja je usvojena na 15. sastanku PEM Zajedničkog odbora održanom 7. decembra 2023. godine. Odluka br. 1/2023 PEM Zajedničkog odbora o izmjenama i dopunama Regionalne konvencije o pan-evro-mediteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu robe (Revidirana PEM konvencija) je objavljena u „Službenom glasniku BiH - međunarodni ugovori”, broj 8/24. Odluka je stupila na snagu 1. januara 2025. godine za sve sporazume o slobodnoj trgovini koji sadrže takozvanu „dinamičku referencu“ na PEM konvenciju i za one PEM ugovorne strane koje su završile svoje interne procedure za primjenu ove odluke.

Tekst Odluke br. 1/2023 PEM Zajedničkog odborаmožete pronaći ovdje.

Dana 12. decembra 2024. godine održan je 16. sastanak PEM Zajedničkog odbora. Na ovom sastanku usvojene su dvije odluke.

Prva usvojena odluka je Odluka br. 1/2024 PEM Zajedničkog odbora o izmjeni Odluke br. 1/2023 PEM Zajedničkog odbora odnosi se na korištenje uvjerenja o kretanju robe izdatih elektronskim putem u okviru Revidirane PEM Konvencije, počev od 1. januara 2025. godine. Prema ovoj Odluci PEM ugovorne strane mogu da se dogovore da uspostave sistem koji omogućava da se dokazi o porijeklu izdaju elektronskim i/ili podnose elektronskim putem. Dok se takav sistem ne uspostavi, PEM ugovorne strane će prihvatati elektronski izdata uvjerenja o kretanju robe kada su podnijeta prilikom uvoza, pod uvjetom da ispunjavaju definirane uvjete.

Tekst Odluke br. 1/2024 PEM Zajedničkog odbora možete pronaći ovdje.

Druga usvojena odluka je Odluka br. 2/2024 PEM Zajedničkog odbora o izmjeni Odluke br. 1/2023 PEM Zajedničkog odbora odnosi se na prelazne aranžmane potrebne kako bi se pojasnio preferencijalni tretman koji se odobrava za robu izvezenu iz PEM ugovorne strane prije primjene Revidirane PEM konvencije, tj. prije 1. januara 2025. godine i uvezenu u drugu PEM ugovornu stranu nakon 1. januara 2025. godine. Shodno ovoj odluci, Prilog I PEM Konvencije i Revidirana PEM konvencija će se primjenjivati paralelno između PEM ugovornih strana do 31. decembra 2025. godine, za koje su ispunjeni uvjeti za takvu primjenu.

Tekst Odluke br. 2/2024 PEM Zajedničkog odbor možete pronaći ovdje.

Do 31.12.2025. godine sve PEM ugovorne strane trebale bi završiti svoje interne procedure kako bi se najkasnije od 01.01.2026. godine počela primjenjivati samo Revidirana PEM konvencija.

2. Opći sistem povlastica (eng. Generalized System of Preferences - GSP) najpoznatiji je oblik jednostranih preferencijalnih aranžmana kojim razvijene zemlje svijeta odobravaju povlastice zemljama u razvoju i najmanje razvijenim zemljama. Sistem je usvojen na Konferenciji UNCTAD-a 1968. godine s ciljem veće integriranosti zemalja u razvoju u međunarodni trgovinski sistem. Razvijene zemlje kroz Opći sistem povlastica odobravaju bescarinski uvoz iz zemalja u razvoju, i to ponajprije za industrijske proizvode i manji broj poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Pravila o porijeklu su ključna komponenta svih GSP šema. U cilju kvalificiranja za preferencijalni tretman u sklopu GSP šeme, proizvodi koji se izvoze iz zemlje korisnice GSP šeme moraju ispuniti pravila o porijeklu dotične zemlje davatelja GSP šeme. Pravila o porijeklu mogu se naći kao Priručnik na web stranici institucija zemalja davatelja (na primjer: ministarstvo trgovine, carinski organ, privredna komora i tako dalje). U okviru GSP-a porijeklo se dokazuje predočavanjem uvjerenje o porijeklu FORM A, koje u Bosni i Hercegovini izdaje Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, Sektor za javne dokumente.

Više informacija o GSP šemi i gore spomenutim priručnicima možete naći na: http://unctad.org/en/Pages/DITC/GSP/Generalized-System-of-Preferences.aspx.

Bosna i Hercegovina koristi povlastice u okviru GSP šeme od strane sljedećih zemalja: Australija, Japan i Novi Zeland.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je službenim putem obavješteno da je zakonsko odobrenje za bescarinski tretman u okviru GSP programa Sjedinjenih Američkih Država isteklo 1. januara 2021. godine. Bosna i Hercegovina je korisnica ovog programa, zajedno sa 122 druge države. Kao rezultat toga, roba koja se uvozi u SAD koja je ispunjavala uvjete za bescarinski tretman prema GSP-u do 31.12.2020. godine, od 01.01.2021. godine podliježe redovnoj stopi odnosno MFN carinskoj stopi.

Kongres Sjedinjenih Američkih Država jednostrano donosi sve odluke o tome hoće li ili kada će produžiti GSP Program SAD-a, kako za Bosnu i Hercegovinu tako i za sve države korisnice programa.

Više informacija možete naći na: https://ustr.gov/issue-areas/preference-programs/generalized-system-preferences-gsp/gsp-program-information.

Odlukom Vijeća Evroazijske ekonomske unije od 17. marta 2022. godine, Evroazijska ekonomska unija (Republika Armenija, Republika Bjelorusija, Republika Kazahstan, Republika Kirgistan i Ruska Federacija) uklonila je 75 zemalja u razvoju (među njima je i Bosna i Hercegovina) i dvije najmanje razvijene zemlje s liste zemalja koje imaju pravo na GSP povlastice jer više ne ispunjavaju kriterije za uživanje ekonomske pomoći iz Evroazijske ekonomske unije.

Više informacija o ovoj temi možete naći na:           https://eec.eaeunion.org/en/comission/department/dotp/tariff_preferences.php

Nepreferencijalno porijeklo robe određuje njeno porijeklo ali joj ne donosi povoljniji carinski tretman. Nepreferencijalno porijeklo koristi se za statističke svrhe, za primjenu količinskih ograničenja, kao i za utvrđivanje da li roba podliježe primjeni mjera trgovinske politike (antidamping i sl.). Kako nepreferencijalna pravila porijekla nisu harmonizirana, svaka zemlja propisuje svoja vlastita pravila za sticanje nepreferencijalnog porijekla. Nepreferencijalno porijeklo se dokazuje predočavanjem Uvjerenja o porijeklu, koje u Bosni i Hercegovini izdaje Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, Sektor za javna dokumenta.

Odluka o nepreferencijalnom porijeklu robe („Službeni glasnik BiH“, broj 37/19).