Porijeklo robe

Općenito pravila porijekla robe možemo podijeliti na:

- preferencijalno porijeklo i

- nepreferencijalno porijeklo,

te slijedom istog i roba stiče preferencijalno ili nepreferencijalno porijeklo.

Preferencijalno porijeklo robe imaju robe iz određenih zemalja, koje im omogućava primjenu povoljnijeg carinskog tretmana. Preferencijalno porijeklo robe znači da je roba u skladu s određenim preferencijalnim režimom dobijena u nekoj državi. Pravila o preferencijalnom porijeklu, koja roba mora zadovoljiti da bi stekla povoljniji tretman utvrđuju se:

1. ugovorima o slobodnoj trgovini, ili

2. općim sistemom povlastica (eng. Generalized System of Preferences - GSP).

1. Ugovorom o slobodnoj trgovini odnosno njenim Protokolom o porijeklu definirano je da se preferencijalno porijeklo dokazuje predočavanjem potvrde o kretanju robe EUR. 1 ili izjave na računu. Oba dokaza ovjerava carinska administracija, odnosno u Bosni i Hercegovini Uprava za indirektno oporezivanje.

Protokol o porijeklu iz Ugovora o slobodnoj trgovini koje ima Bosna i Hercegovina sa: Evropskom unijom, Evropskim udruženjem slobodne trgovine (EFTA) i Centralnoevropskim ugovorom o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006), jeste Regionalna konvencija o pan-evro-mediteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu robe, objavljena u „Službenom glasniku BiH“ – Međunarodni ugovori broj 15/14.

Konvencija treba zamijeniti postojeće protokole o porijeklu u svim ugovorima o slobodnoj trgovini između strana ugovornica Konvencije, te predstavlja jedinstveni pravni instrument kojim su utvrđena pravila o porijeklu.

Cilj Konvencije je primjena pravila o porijeklu koja omogućuju kumulaciju porijekla za robe zemalja koje su potpisale Regionalnu konvenciju, odnosno da se kreira jedna velika zona slobodne trgovine zasnovane na pan-evropskim pravilima o porijeklu robe uključujući i dijagonalnu kumulaciju koja će obuhvatiti Evropsku uniju, države EFTA-e, države uključene u Barselonski proces i države i teritorije uključene u proces stabilizacije i pridruživanja Evropskoj uniji. Sistem dijagonalne kumulacije porijekla donosi korist privrednim subjektima i državama koje su u nju uključene, budući da omogućava proizvođaču da u svoj proizvod uključi i materijale iz druge države u sistemu s kojom ima sklopljen ugovor o slobodnoj trgovini te da ga pod povlaštenim uslovima izveze kao vlastiti proizvod u neku treću državu uključenu u sistem, s kojom također ima sklopljen ugovor o slobodnoj trgovini.

Tekst Konvencije možete pronaći ovdje

U odnosu na Ugovor o slobodnoj trgovini sa Republikom Turskom na snazi je Odluka br. 1/2011 Zajedničkog odbora uspostavljenog Ugovorom o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Republike Turske o izmjenama i dopunama Protokola 1 Ugovora o definiciji pojma "proizvodi s porijeklom" i načinima administrativne saradnje, objavljena u „Službenom glasniku BiH“ – Međunarodni ugovori broj 3/11.

Tekst Odluke možete pronaći ovdje

2. Opći sistem povlastica (eng. Generalized System of Preferences - GSP) najpoznatiji je oblik jednostranih preferencijalnih aranžmana kojim razvijene zemlje svijeta odobravaju povlastice zemljama u razvoju i najmanje razvijenim zemljama. Sistem je usvojen na Konferenciji UNCTAD-a 1968. godine s ciljem veće integriranosti zemalja u razvoju u međunarodni trgovinski sistem. Razvijene zemlje kroz Opći sistem povlastica odobravaju bescarinski uvoz iz zemalja u razvoju, i to ponajprije za industrijske proizvode i manji broj poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Pravila o porijeklu su ključna komponenta svih GSP šema. U cilju kvalificiranja za preferencijalni tretman u sklopu GSP šeme, proizvodi koji se izvoze iz zemlje korisnice GSP šeme moraju ispuniti pravila o porijeklu dotične zemlje davatelja GSP šeme. Pravila o porijeklu mogu se naći kao Priručnik na web stranici privrednih komora zemalja davatelja. U okviru GSP-a porijeklo se dokazuje predočavanjem uvjerenje o porijeklu FORM A, koje u Bosni i Hercegovini izdaje Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, Sektor za javna dokumenta.

Danas Bosna i Hercegovina koristi povlastice u okviru GSP šeme od strane slijedećih zemalja: Australija, zemlje članice Euroazijskog ekonomskog saveza, Japan, Novi Zeland, Sjedinjene Američke Države.

Više informacija o GSP šemi i gore pomenutim Priručnicima možete naći na: http://unctad.org/en/Pages/DITC/GSP/Generalized-System-of-Preferences.aspx osim za GSP šemu Carinske unije Republike Bjelorusije, Republike Kazahstan i Ruske Federacije za koju više informacija možete pronaći ovdje.

Stupanje na snagu novih pravila i uslova u okviru jedinstvenog sistema tarifnih preferencijala Euroazijskog ekonomskog saveza za Bosnu i Hercegovinu

Nepreferencijalno porijeklo robe određuje njeno porijeklo ali joj ne donosi povoljniji carinski tretman. Nepreferencijalno porijeklo koristi se za statističke svrhe, za primjenu količinskih ograničenja, kao i za utvrđivanje da li roba podliježe primjeni mjera trgovinske politike (antidamping i sl.). Kako nepreferencijalna pravila porijekla nisu harmonizirana, svaka država propisuje svoja vlastita pravila za sticanje nepreferencijalnog porijekla. Nepreferencijalno porijeklo se dokazuje predočavanjem Uvjerenja o porijeklu, koje u Bosni i Hercegovini izdaje Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, Sektor za javna dokumenta.

Odluka o nepreferencijalnom porijeklu robe („Službeni glasnik BiH“, broj 37/19)