U prethodnih deset i više godina, države domaćini investicija su se suočile sa investicionim tužbama koje su strani investitori inicirali protiv njih po odredbama međunarodnih sporazuma o unaprjeđenju i zaštiti investicija koje su zaključile, u ad hoc ili institucionalnoj međunarodnoj arbitraži.

Prema posljednjim cjelovito raspoloživim podacima UNCTAD-a, investitori su protiv država domaćina investicija do kraja 2022. godine pokrenuli 1257 javno poznatih ISDS tužbi prema međunarodnim investicionim sporazumima. U 2023. godini, samo prema podacima Međunarodnog centra za rješavanje sporova između investitora i države (ICSID) je pokrenuto 57 tužbi. Kako neke arbitraže mogu biti povjerljive, stvarni broj sporova pokrenutih u 2022. i prethodnih godina je sigurno veći. Do danas, 133 države su bile tužene barem jednom ili više puta po ovom osnovu.

U poređenju sa drugim državama slične veličine ili ekonomske snage, Bosna i Hercegovina se do danas suočila sa relativno malim brojem arbitražnih postupaka koje su investitori pokrenuli protiv nje. U cilju zaštite države od neosnovanih tužbi,kao i zaštite prava države da reguliše u javnom interesu, a da zbog toga ne bude tužena, nadležne službe Ministarstva su počele aktivno učestvovati u multilateralnim procesima reforme režima ugovorenog kroz ovu vrstu sporazuma. U okviru ovog procesa, Vijeće ministara BiH je, 29.12.2016. godine, razmotrilo i usvojilo vrlo detaljnu analizu koju je pripremilo ovo Ministarstvo te donijelo odluku kojom se do okončanja aktivnosti iz usvojene analize uvodi moratorij na zaključivanje novih sporazuma ove vrste, a do okončanja reforme.

Na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je na 20. sjednici, održanoj 23.8.2023. godine, usvojilo nove „Principe i standarde zaštite investicija u sporazumima o unaprjeđenju i zaštiti investicija koje zaključuje Bosna i Hercegovina“.

Principi i standardi su pripremljeni u skladu sa najmodernijom praksom u svijetu koja odražava rezultate reformskih procesa, koji se blizu deset godina odvijaju na različitim multilateralnim i regionalnim forumima. Također su zasnovani na obavezama koje je Bosna i Hercegovina preuzela drugim međunarodnim sporazumima i konvencijama, kao što su, mada ne isključivo: Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i Hercegovine i Evropske unije, Ugovor o energetskoj povelji, Pariški sporazum, Agenda 2030, konvencije o zaštiti radnih i ljudskih prava, konvencije i sporazumi o zaštiti okoliša, CEFTA 2006 sporazum itd.

Principi i standardi su zasnovani na rješenjima usaglašenim u najnovijim tekstovima sporazuma koje zaključuje Evropska unija, moderniziranom tekstu Ugovora o energetskoj povelji, Regionalnim standardima za vođenje pregovora o sporazumima o zaštiti investicija Zapadnog Balkana (usvojenim u okviru Akcionog plana za Zajedničko regionalno tržište 2021-2024), odredbama Svjetske trgovinske organizacije o rješavanju sporova, model ISDS klauzulom koju su pripremili stručnjaci kroz projekt GIZ-a i sl.

Osnova za vođenje pregovora i zaključivanje sporazuma o unaprjeđenju i zaštiti investicija između Bosne i Hercegovine i druge države, propisana Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora („Službeni glasnik BiH“, broj 29/00 i 32/13), će sadržavati bh. nacrt teksta sporazuma ili primjedbe na prijedlog sporazuma druge ugovorne strane, koji će biti zasnovani na navedenim Principima, a odredbe sačinjene na način utvrđen u Principima.